Kada je u pitanju dječja inteligencija, pedagozi i roditelji trebali bi uvijek promatrati dijete u cijelosti. Prema teoriji višestruke inteligencije koju je razvio psiholog Howard Gardner, djeca mogu biti inteligentna na različite načine. Zato umjesto pitanja: “Koliko je pametno moje dijete?”, postavite si pitanje “Na koji način je pametno?”
Tijekom ranog djetinjstva, djeca se uče socijalizaciji – odnosu s drugima i zadovoljavanju vlastitih potreba. Ovo uvelike pridonosi razvoju inteligencije.
Teorija višestruke inteligencije smatra da svatko od nas posjeduje sedam vrsta inteligencije. Neki od nas su vještiji pri upotrebi ruku i prstiju, nekima dobro ide pjevanje ili imaju dobar osjećaj za ritam… Svaki tip inteligencije pruža mogućnost svakome od nas da da svoj doprinos svijetu u kojem živi. Ono što nas čini posebnima i različitima od drugih je kako se svaka vrsta inteligencije izražava na drugačiji način od osobe do osobe.
Prepoznavanjem višestruke inteligencije možemo pomoći djetetu da ojača individualne unutarnje snage. No, budite oprezni i ne žurite pri odabiru budućeg zanimanja za svoje dijete, a da mu pri tome niste omogućili i dopustili istraživanje svijeta koji ga okružuje, rad na vještinama koje posjeduje i razvoj vlastitih sposobnosti.
Razumijevanje višestruke inteligencije puno je više od samog fokusiranja na zasebne karakteristike pojedinog djeteta. Zamislite odraslu osobu koja ne bi znala raditi ništa drugo osim pisati poeziju ili rješavati teške matematičke zadatke. Za snalaženje u svakodnevnom životu i savladavanje svakodnevnih vještina, poput vožnje automobila ili kuhanja, osoba mora biti višestruko nadarena, a to je dokaz da je svatko od nas višestruko inteligentan.
Evo kako prepoznati sedam vrsta inteligencije, a kod svakog od nas neke od njih su razvijene više, a neke manje:
RIJEČI – novinari, advokati i pisci predstavljaju ono što se naziva lingvistička ili jezična inteligencija. Ovim ljudima jača strana je pisana ili izgovorena riječ.
LOGIKA – osobe s dobro razvijenom logičko-matematičkom inteligencijom dobre su u uzročno-posljedičnom mišljenju i razumijevanju. Naučnici, istraživači, računovođe i kompjuterski programeri imaju razvijenu ovu vrstu inteligencije.
SLIKA – prostorna inteligencija uključuje razmišljanje i razumijevanje u slikama. Osobe koje imaju razvijenu ovu vrstu inteligencije najčešće će se dobro snalaziti u prostoru, te moći dobro vizualizirati i nacrtati predmete u prostoru.
TIJELO – pojedinci s tjelesnom inteligencijom dobri su u kontroliranju vlastitih pokreta – ovo ne uključuje samo bavljenje sportom, već i vještine poput šivanja i stolarstva.
MUZIKA – muzička inteligencija je sposobnost hvatanja određenog ritma, pjevanja i razlikovanja različitih melodija i tonova. Ove osobe imaju sposobnost procjene i zamjećivanja melodija.
DRUGI – osobe koje posjeduju inteligenciju odnosa s drugima u stanju su razumjeti i raditi s drugim ljudima. Ovakva vrsta inteligencije dar je koji nam omogućuje da se lako premjestimo u “tuđu kožu” i vidimo stvari i iz tuđe perspektive.
JA – osobe s razvijenom unutarnjom inteligencijom sklone su razmišljanju i samopromatranju. Većinom su zatvorene i uživaju u meditaciji.
Istraživajući i prolazeći kroz svih sedam vrsta inteligencije, djeca postaju oblikovane individue, uspješne u mnogim životnim područjima. Stoga, roditelji, odgajatelji i učitelji trebaju prepoznati kod djeteta ove različite snage i pomoći im da ih što bolje razviju. Neka djeca će bolje reagirati na pisanu ili izgovorenu, druga na muziku, a zadatak odraslih je da omoguće i puste djeci da istražuju i slobodno se izražavaju. Imaju li djeca priliku učiti ono što im se sviđa, ono što im najbolje ide i na način koji im je najprihvatljiviji te da imaju priliku dokazati se i na područjima u kojima su slabiji, razvit će se u višestruko inteligentne mlade ljude pune samopouzdanja.
www.ljepota.ba