U posljednje vrijeme sve češće govorimo o «teškom vremenu»
i zdravstvenim problemima koje ono izaziva. Kada samo «probada
» kroz kosti ili boli glava još je i dobro, ali sve više je onih koji završavaju na liječenju od moždanog ili srčanog udara.
– Samo u periodu od 15 dana, primljeno je 66 pacijenata s
infarktom srca na Odjel intenzivne njege Klinike za bolesti
srca KCU Sarajevo. Pacijenti su starosti od 30 do 50 godina,
a nažalost, bilo je i onih koji su podlegli, priča prof. dr. Amila
Arslanagić, šef Odjela intezivne njege Klinike za bolesti srca
KCU Sarajevo i nastavlja:
– Zaista imamo puno pacijenata s infarktima, u prosjeku četiri do pet dnevno, a do 120 pacijenata s
infarktima mjesečno na osam kreveta, koliko ima Odjel intezivne njege. Zajedničko im je da su
skoro svi pušači, skloni stresu, povećane tjelesne težine i najčešće imaju povećane masnoće u krvi i
porodičnu sklonost ka koronarnim bolestima. Dakle, imaju sve faktore rizika za nastanak srčanih
oboljenja. Poražavajuće je da su to uglavnom mlađi ljudi, od nekih tridesetak godina i malo stariji. Sramotno je koliko omladine u BiH puši. Pušenje je jedan od glavnih faktora rizika, kao i dijabetes, za nastanak koronarnih
bolesti. Na trećem i četvrtom mjestu su masnoće u krvi i hipertenzija. Profesorica Arslanagić kaže da neuredan život i pogrešne navike, pogotovo u ishrani, dovode do nastanka srčanih bolesti. Prema njenim riječima, prevencija
srčanih oboljenja treba počinjati od ranog djetinjstva u kući, kao i u školama i na fakultetima, a ne kada su već oštećeni krvni sudovi. Roditelji koji puše, uče djecu da im je prijatan i drag miris duhana i prave male bolesnike od njih.
– Stanje zdravlja našeg stanovništva, kad su u pitanju srčane bolesti, je na jako lošem nivou. Mi na Klinici samo «gasimo
požar». Kako možemo govoriti o prevenciji, ako se hronični srčani pacijent žali da deset dana čeka na pregled u primarnoj
zdravstvenoj zaštiti. Pa, ako je baš gužva i ljekar ne može danas da primi pacijenta, može sutra, ali da je toliko opterećen da za deset dana ne može primiti pacijenta… Za to vrijeme čovjeku može nekoliko puta pozliti. Ovaj «čep« u primarnoj ljekarskoj
praksi, odnosno porodičnoj medicini, trebao bi se nekako ukloniti – upozorava dr. Arslanagić.
Profesorica Arslanagić kaže da građani mogu svjesno uticati na smanjenje riziko – faktora za nastanak srčanih oboljenja. Prije
svega, mogu reducirati tjelesnu težinu, odnosno debljinu, posebno debljinu na struku, koja je jako opasna i spada u
tzv. metabolički sindrom. To se može postići ne smanjenjem broja obroka, nego smanjenjem unosa masne hrane.
– Mogu se konzumirati na primjer, ćevapi sa salatom, ali bez somuna. Ničega ne treba jesti puno. Neko ko hoće da smrša,
mora se odreći sto posto slatkoga, kolača, sokova, pa donekle i voća. Jer i slani obrok, na primjer krompir, koji se pojede, pretvara se u skorb i šećer. Preporučljivo je piti vodu između obroka, a ne sokove ili gazirana pića, savjetuje
Arslanagić.
Masnoća u krvi
Od velike je važnosti i kontrola nivoa holesterola i triglicerida u krvi. Gornja granica za ukupni holesterol je 5 milimolova
po litru, a ako je pacijent imao infarkt ili anginu pektoris, onda je ta granica 4,8. Gornja granica za «loš» ili
LDL holesterol je do 3 milimola po litru, a ako je pacijent imao infarkt do 2,5. – Za «dobri» ili HDL holesterol je dobro da ga ima više od 1,5 milimolova po litru, a trigliceridi su normalno do 1,7 milimolova po litru. Za krvni pritisak se kaže da je dobro
reguliran, ako je u toku 24 sata mjerena vrijednost ispod 139/89 milimetara živinog stuba, a ako pacijent ima neku
od koronarnih bolesti, onda pritisak treba da iznosi manje od 130 kroz 80 milimetara živinog stuba, pojašnjava dr.
Arslanagić.