Šta je pavor nocturnus?


Pojam „pavor“ dolazi iz latinskog jezika a znači „tresti se od straha“ ili „strah“. „Nocturnus“ podrazumijeva noćni period. Drugi nazivi za pavor nocturnus su noćni strah
i inkubus. Podrazumijeva ponovljene epizode iznenadnog buđenja tokom noći. Buđenje počinje sa blagim stenjanjem a kulminira snažnim i prodornim vriskom.

Epidemiološki aspekti
    Pavor nocturnus se javlja kod djece u učestalosti između 1% i 5 %. Odrasli rijetko imaju poteškoća sa ovom pojavom. Učestalost varira, pa je tako moguće da razmak između
 napada noćnog straha bude nekoliko dana, sedmica, mjeseci pa čak i godina. Također su poznati slučajevi djece kod koje se napad javljaju više puta u jednoj noći. Većinom počinju
 u djetinjstvu a sa vremenom se povlače kako osoba odresta. U slučaju da ne dođe do smanjenja učestalosti tokom vremena, prijeti opasnost od prelaska stanja u hronično. Najčešće
sa javlja u dobi između 4 i 12 godina. Nakon perioda provedenog u osnovnoj školi, dolazi do značajnog povlačenja. Kada govorimo o odraslima, onda se pavor nocturnus većinom
 intenzivira u dvadesetim ili tridesetim godinama. Istraživanja pokazuju da su dječaci i odrasli muškarci podložniji noćnim strahovima od djevojčica i odraslih žena.

Uzroci
    Neki od uzroka mogu biti povrede mozga, uticaji koji su povezani sa razvojnom dobi i psihosocijalnim okruženjem, te stresni događaji (npr. upis u školu, promjena
 škole/vrtića, problemi u porodici itd.). Pozitivni događaji također mogu biti uzrok. Novija istraživanja pokazuju da upale krajnika utiču na disanje i time noću izazivaju
ovu pojavu. Da bi se postavila dijagnoza, potrebno je isključiti epileptične napade tokom spavanja, hipnagoške halucinacije i noćne more.

Liječenje
    Kao i kod većine parasomnija (poremećaji spavanja povezani sa određenim stadijima i /ili s djelomičnim buđenjem), potrebno je zadržati smirenost i ne dramatizirati.
Roditelji trebaju postati svjesni toga da je ovdje riječ o bezazlenoj pojavi. Farmakoterapija je moguća, no sa njenom primjenom treba biti posebno oprezan kada je riječ o djeci.
Najsmislenija je upotreba ljekovitog bilja. U slučaju da su ipak potrebni psihofarmatici (neuroleptici, hipnotici, antidepresivi itd.), potrebno je najprije konsultovati dječijeg
 psihijatra. Psihoterapija u obliku terapije usmjerene na promjenu ponašanja također može biti smislena.

Nekoliko činjenica o pavor nocturnusu
–    pavor nocturnus se pretežno javlja tokom non-REM faze spavanja
–    dijete se pretežno budi uz vrisak i u prvom trenutku nije u stanju prepoznati roditelje
–    disanje djeteta je ubrzano, kao i puls
–    faza traje između 10 i 20 minuta
–    nakon te faze dijete nastavlja mirno da spava
–    idućeg jutra se dijete ničeg ne sjeća
–    psiholozi vjeruju da djeca kroz pavor nocturnus reaguju na određene događaje iz njihove okoline
–    što se tiče diferencijalne dijagnostike, važno je isključiti prisustvo epilepsije

Amra Buturović, magistar psihologije

Komentariši

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.