Zajednički ručak – riznica zdravlja
Sjedi za stol sa svojim djetetom i jedite skupa. Ma šta na stolu bilo. Važno je i da taj kruh koji zaradiš za dijete i porodicu, dijete jede skupa sa porodicom. Ne bi trebalo biti sumnje da smo do sada svi shvatili koje je najveće blago koje jedni drugima možemo dati. Jest, ljubav je pravo blago, ali ostavimo pjesnicima i filozofima da se bave time kako se to ljubav daje – u našem malom, običnom, svakodnevnom životu vrlo je teško definirati davanje ljubavi.
Organizacija kroz rutinu
Radi se o tome da ti to vremena što imaš, koliko god da je, korisno ispuniš. Ali, jasno je kao dan, da ti ne možeš dati mnogo vremena, jer ga mnogo prodaješ za posao, odnosno novac kojim kupuješ budućnost djeteta. Ali, ima nekoliko malih spoznaja, koje ti možda mogu pomoći: do nje su došli oni neki drugi psiholozi koje nećeš vidjeti na televiziji – iz Američke asocijacije psihologa, i to na istraživanju koje nisu uradili u 50-minutnoj pripremi za tv-show, nego u 50-godišnjem istraživanju (vidiš, i ovdje je vrijeme važno). I našli su ih u nečemu što zapravo zahtijeva vrlo malo vremena, vremena koje je utkano u svakodnevicu i koje ide na rutine i običaje u porodici. Oni su zaključili da su porodične rutine i običaji veoma važni za zdravlje i dobrobit savremenih porodica, koje su u stalnom nastojanju da se izbore sa burnim poslom i zahtjevnom kućom. Rutine (vrijeme za objed, vrijeme pred spavanje i za spavanje, kućni poslovi, razgovori telefonom i posjete rodbini) i običaji (praznici, vikend, izleti, putovanja, porodična okupljanja) su moćno sredstvo u organizaciji porodičnog života. Dr. Barbara H. Fiese, sa Unverziteta u Syracusi, naglašava da su mnogo zdravija djeca koja su odrastala u porodicama sa predvidivim aktivnostima: kada je jelo, kada se ide na spavanje; kada se posprema kuća; kada su posjete nanama i bakama itd.
Kruh djetetov svagdašnji
Djeca koja idu u krevet uvijek u isto vrijeme, rjeđe se bude noću, imaju manje raznih oboljenja; utvrđeno je, recimo, da djeca koja imaju dnevne rutine mnogo rjeđe obolijevaju od bolesti disajnih puteva. Ako u porodici postoji taj neki unutrašnji ritam vremena, od kojih se važan dio dijeli sa ostalim članovima, čak i šutke, djeca, sem boljeg zdravlja imaju i bolji uspjeh u školi. Uočeno je da, ako u porodici i nema spomenute rutine i običaja, pa se u nekom trenu uvedu, dolazi do velikog poboljšanja zdravlja i školskog uspjeha djeteta. Naročito mjesto u svemu ima zajednički porodični objed. Njegova dobrobit za porodicu ne ovisi o tome šta je na stolu, nego ko je sve oko stola, koliko je članova skupa za stolom. Najbolje je kada su svi i tu ne važi pravilo: kad se jede, ne priča se. Porodični ručak ili večera imaju mnogo dublje značenje uz riječ. Razmjenjuju se informacije u kojima se članovi porodice upoznaju i spoznaju nešto o svijetu onog drugog koji sami nikad neće sresti. To je blagodat za djecu. Nije neobično što su u obrazovanju dalje dogurala djeca koja u svom djetinjstvu imaju riznice porodičnih ručaka, okupljanja, priča. Ovo je istraživanje dokazalo kakve su mogućnosti zarađivanja za kruh, u djetetu i u tebi. Koliko god je važno da doneseš kruh, važno je da ga s djetetom i jedeš. Za istim stolom. „Znamo da su porodice zauzete, ali jedan dnevni objed traje otprilike 20 minuta“, kaže dr Fiese. Dakle, vremena ima. Samo treba uvidjeti u čemu ga ima. I uvidjeti da je uvijek važno.