Zablude i istine o mozgu
Mozak je naše najveće blago, lični kompjuter koji kreira i koordinira sva zbivanja u našem organizmu. Ključ je zdravog i uspješnog života i dugovječnosti. Zato je potrebno učiniti sve kako bi funkcionirao što bolje i što duže.
Drugačiji razvoj
Novija američka istraživanja pokazuju da su mentalne sposobnosti nakon buđenja lošije nego nakon besane noći. Naravno, buđenje mozga traje desetak minuta i onda je mnogo aktivniji nego kod onih koji nisu spavali. Također je dokazano da je mozak potpuno razvijen već u dobi između 10. i 12. godine. Priče kako pametniji ljudi imaju više sive mase ili veći mozak, nisu tačne. Mozak pametnih ljudi razvija se na drugačiji način. Njegov razvoj je u stalnoj interakciji sa okolinom te je sigurno da mu u prilog ide bogata socijalna i jezična okolina, jer u kasnijem djetinjstvu “oštri” mozak.
Još jedno uvriježeno mišljenje u posljednje vrijeme je “palo u vodu”. Naime, mozak zdravih ljudi do 85. godine ne odumire kako se mislilo. Propadanje mozga jače je između devete i desete decenije života, ali je mnogo manje nego što se mislilo. Čovjek je u stanju ostati duhovno aktivan i u dubokoj starosti.
Faktori rizika
Mozak i srce vole isto – zdravu hranu, redovnu tjelesnu aktivnost i optimističan stav u životu. Faktori rizika koji dovode do promjena na krvnim žilama koje hrane mozak i srce mogu se podijeliti na one na koje se ne može uticati, kao što je dob, spol, rasa, i faktore na koje možemo uticati, kao što je krvni pritisak, povišeni šećer i masnoća u krvi. Loše životne navike također spadaju u faktore rizika. Prije svega se to odnosi na pušenje, pretjerano konzumiranje alkohola, tjelesna neaktivnost i nepravilna ishrana. Na nama je da uklonimo koliko je moguće više faktora rizika, kako bi starost proživjeli kvalitetnije i zdravije.