Biološki sat

“Biološki sat” bi mogao biti ključ uspjeha za dulji život, bolje zdravlje…
Ne spavate dovoljno, spavate neredovito ili nemate kvalitetan san? To bi moglo smanjiti vašu sposobnost u borbi s oksidativnim stresom koji napada vaše zdravlje, smanjiti vaše motoričke i kognitivne funkcije, ubrzati starenje i definitivno skratiti trajanje vašeg života, pokazuje novo istraživanje. To je upravo tako ako vaš biološki sat radi na isti način kao i kod vinske mušice, Drosophile melanogaster. A vrlo vjerojatno je da radi.
U istraživanju koje je tek objavljeno u časopisu Aging kojeg izdaju naučnici s Oregon State University po prvi se puta daje naslutiti kako ključni gen koji pomaže u kontroli ritma našeg spavanja i budnosti može poboljšati zdravlje i usporiti starenje kod vinske mušice samo u slučaju da je neoštećen. Ako je oštećen, dolazi do ranije smrti. Posebno je istraživano i otkriveno da su se mlade vinske mušice, koje nisu posjedovale navedeni gen, uspješno borile sa stresom, ali sve one starije od njih nisu se uspješno mogle nositi sa stresom. “Pokušavamo otkriti neke skrivene mehanizme koji bi nam pomogli u razumijevanju činjenice da organizmi stare”, kaže istraživač Natraj Krishnan koji radi u OSU Department of Zoology. “Ovo istraživanje navodi na pomisao da se mlade jedinke mogu uspješno nositi sa stresom, dok iste jedinke u starijoj dobi posjeduju genetička oštećenja koja, čini se, uzrokuju zdravstvene probleme i raniju smrt. I to je povezano s biološkim satom. ” “Nije još potpuno jasno koliko su slični događaji vezani uz genetička oštećenja kod vinske mušice i kod ljudi ili drugih životinja”, kaže Krishnan, “ali geni sami po sebi, njihovi molekularni mehanizmi i funkcioniranje su u osnovi jednaki kroz milijune godina evolucije. Sekvenca gena u vinske mušice je, na primjer, pronađena u gotovo svakoj stanici ljudskog tijela. ” Ovo istraživanje iznosi da ovaj specifični gen, jedan od četiri gena koji kontroliraju biološki sat kod mnogih životinja (ritam vezan uz dnevne i noćne aktivnosti, i koji može bit narušen bilo čime, od smanjene kvalitete i nedovoljno sna do pomaka u vremenskoj zoni) ima važnu ulogu u borbi sa stresom bilo koje vrste. U istraživanje su bile uključene i normalne vinske mušice i one mutirane, kojima je nedostajao ključni gen. Istraživanje je vodila profesorica zoologije Jadwiga Giebultowicz u suradnji s dr. Doris Kretzschmar s Oregon Health and Sciences University. Ovaj rad su podržali National Institutes of Health i The Oregon Partnership for Alzheimer's Research. U kontrolnoj skupini, mutirane vinske mušice koje nisu imale istraživani gen, živjele su jednako dugo koliko i normalne mušice koje nisu bile pod stresom. U istraživačkoj skupini, istraživači su namjerno izložili mušice umjerenom metaboličkom stresu, povišenoj koncentaciji kisika kroz 24 sata, vremenu koje je odgovaralo starosti mušica. Nije uočena značajna promjena kod mladih mušica. ali kod onih srednje starih i starijih primjećeno je značajno oštećenje. Mutirane su mušice bile manje sposobne penjati se, i istraživanjem oblika njihovog mozga uočene su veće promjene neurona u obliku neurološke degeneracije, slično kao što se događa kod neurodegenerativnih bolesti, kao što je Alzheimerova bolest kod ljudi. Mušice srednje dobi koje su bile izložene samo jednom stresnom događaju, imale su za 12 % kraći životni vijek od normalnih mušica. A one najstarije izložene stresnom događaju, imale su 20 % kraći životni vijek od normalnih. Istraživanje je zaključilo da je ekspresija dotičnog gena prirodno vezana uz dob. Ako se to isto odnosi i na ljudsku vrstu, to bi moglo pomoći u razumijevanju zašto se ljudi teže nose s oksidativnim i drugim vrstama stresa u vrijeme života kada bi im to bilo najpotrebnije. Istraživači su dali naslutiti da je gen važan za cirkardijalni ritam uključen u regulaciju uklanjanja oštećenja nastala oksidativnim putem, i jedinke koje su izgubile tu mogućnost brže stare. To bi moglo imati velikog utjecaja na sve, od neuroloških oštećenja do srčanih bolesti i tumora. “Razumijevanje ovog mehanizma moglo bi pomoći u otkrivanju povezanosti cirkadijalnog ritma i duljeg trajanja života “, navode znanstvenici u zaključku.

Izvor: eurekalert.org

Komentariši

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.