Moguće je da djeca koja su bistra i znatiželjna ulažu mnogo sati rada pokušavajući savladati vještine u određenom području.
Talentirana, nadarena, kreativna djeca uvijek su nas intrigirala, izazivajući očaranost i poštovanje, jednako kao i malu dozu straha, pa čak i zavist. Takvu djecu su ponekad odbacivali, dok se njihovim roditeljima prebacivalo da su preambiciozni fanatici koji žive u postignućima svoje djece, istovremeno ih lišavajući prava na normalno djetinjstvo. No, ti mali geniji samo su željni znanja i usvajaju ga lakše nego mnogi odrasli.
Nadarena djeca su u većini slučajeva prijevremeno razvijena djeca, djeca koja insistiraju da sve bude po njihovom te djeca koja imaju neobičnu glad za savladavanjem svega nepoznatog i za sticanjem što više znanja.
1. Prijevremena razvijenost
Nadarena djeca razviju se prije vremena. Prve korake u savladavanju nekog područja, kao što su strani jezici, matematika, muzika, likovna umjetnost, balet, gimnastika te ostali sportovi, poduzimaju ranije nego je uobičajeno. Isto tako, u tom području napreduju brže od prosječne djece jer lako uče.
2. Insistiranje da sve bude po njihovom
Talentirana djeca, osim što uče brže od prosječne ili čak bistre djece, uče drugačije i u smislu kvaliteta naučenog i rade po svom. Od odraslih traže minimum pomoći pri savladavanju područja u kojima su aktivna jer uglavnom uče samostalno. Otkrića do kojih dođu uzbudljiva su i motivirajuća, a svako takvo otkriće odvodi ovakvo dijete korak naprijed. Oni često samostalno stvaraju pravila unutar same aktivnosti i igre te stvaraju nove, neobične načine rješavanja problema. To znači da su talentirana djeca prema definiciji i kreativna na taj način što dolaze do samostalnih otkrića i rješavaju probleme na uvijek iznova nove i neobične načine.
3. Želja za savladavanjem znanja
Istinski su motivirana da shvate smisao područja u kojem pokazuju znakove prijevremene razvijenosti. Izražavaju intenzivan, gotovo opsesivan interes i sposobnost koncentracije. Kad su zaokupljena učenjem u području u kojem su aktivna, potpuno se udubljuju i izgube osjećaj za vanjski svijet. Kombinacija opsesije za jedno područje zajedno sa sposobnošću lakog učenja u istom području dovodi do velikih dostignuća.
Zbog navedenog se nadarena djeca razlikuju od prosječne djece. Moguće je da djeca koja su bistra i znatiželjna ulažu mnogo sati rada pokušavajući savladati vještine u određenom području. Njihovi ih roditelji mogu upisati na časove šaha i svakodnevno s njima igrati šah, sa četiri godine mogu ih upisati na sate violine ili na ko zna šta.
Talenat u djetinjstvu najčešće se primjećuje i proučava u području matematike, jezika, te likovne umjetnosti i muzike. Ta su područja djeci privlačna, pa je i to jedan od razloga što se nadarenu djecu može pronaći upravo u tim aktivnostima. Drugi je razlog što u tim područjima vladaju pravila i strogo određene strukture koje omogućavaju pretraživanje. Što je područje aktivnosti formalnije i u većoj mjeri vođeno pravilima, vjerovatnije je da će ga ovakva djeca usvojiti.
Matematika i klasična muzika, u kojima je jasno šta se treba savladati, tipični su primjeri. I u jeziku postoje strogo određene strukture; ako pod tim podrazumijevamo savladavanje usmenog jezika i čitanja, u ovim područjima često se otkriju djeca koja su lingvistički talentirana.. Za razliku od toga, u kreativnom pisanju ne postoje tako strogo određene strukture, pa rjeđe nailazimo na jezički nadarenu djecu koja su na naprednom stepenu pisanja nego na djecu koja su na naprednom stepenu čitanja. Likovna umjetnost strukturirana je još neformalnije.
I područje biologije im je također interesantno. Charles Darwin, Jean Piaget i Edward O. Wilson su još kao djeca pokazali izuzetnu sposobnost za pravljenje i pronalaženje razlika u prirodnom svijetu.
Interesantno je da se djecu koja pokazuju izuzetnu saosjećajnost, moralnost ili hrabrost, ne svrstavaju među nadarenu i natprosječnu djecu, nego radije među djecu koja imaju izrazito pozitivan karakter.