Kalcij je esencijalni nutrijent koji je potreban za izgradnju kostiju, kao i za niz funkcija u tijelu, od kontrakcije mišića,
prijenosa živčanih impulsa, sekrecija žlijezda itd. Kalcij čini 1 do 2% ukupne tjelesne mase.
Nova studije prate unos kalcija u grupi djevojčica, a primarni zadatak studije bilo je utvrđivanje utjecaja prehrane sa
povišenim unosom kalcija na tjelesnu masu. Sudionice studije nasumice su podijeljene u dvije grupe od kojih je jedna pratila
prehranu sa minimalno 1.500 mg kalcija dnevno, dok je druga, kontrolna skupina, unosila prosječnih 950 mg kalcija.
U grupi sa povišenim unosom kalcija nije došlo do znatnog povećanja tjelesne mase, kao ni indeksa tjelesne mase, masnog tkiva
i nemasnog tkiva u usporedbi sa kontrolnom grupom. Sa druge strane, kako je povećani unos kalcija većim dijelom poticao iz
mlijeka i mliječnih proizvoda, grupa sa većim unosom kalcija unosila je i znatno više ostalih esencijalnih nutrijenata.
Stoga, prema rezultatima ove studije, vidljivo je da prehrana sa povećanim unosom kalcija ne uzrokuje prekomjerno
dobivanje na težini kod djevojčica pred pubertetom, a pozitivno utječe na cjelokupnu prehranu. Ovi podatci daju potvrdu
programima koji promoviraju prehranu bogatu kalcijem, kojima se postiže zadovoljavajuća koštana masa. Jedna studija koja
je pratila djecu, a koja su kroz duže vrijeme izbjegavala konzumiranje mlijeka (ne vodeći računa o nadoknadi manjka kalcija),
pokazala i veću učestalost lomova kostiju.
Koliko je kalcija potrebno djeci?
Apsorpcija kalcija iz probavnog sustava nešto je efikasnija kod djece i mladeži, nego što je kod odraslih osoba, a što je
vjerojatno povezano sa povećanim potrebama za rast i razvoj organizma. Cjelokupna prehrana ima veliku ulogu u unosu i
zadržavanju kalcija u tijelu. Osim mliječnih proizvoda, važno je unositi preporučenu količinu voća i povrća čime se smanjuje
izlučivanje kalcija. Na zadržavanje kalcija u kostima bitno utječu i proteini, čiji unos ne bi trebao prelaziti preporučenu
količinu, te vitamin D.
Izvori: mlijeko, jogurt (ima veću dostupnost kalcija od mlijeka), sirevi (ribanac, mozarella, emental, edamer) slatko i kiselo
vrhnje, mliječni namazi; orašasto voće (badem), sjemenke sezama; voće i povrće bogato kalcijem i kalijem (suhe smokve,
suhe marelice, suho grožđe, naranča, maslina; brokula, blitva, špinat, kelj, peršin, češnjak); tofu (pripremljen sa
kalcij-sulfatom), kukuruzno brašno, sojino brašno, grahorice; sardine; goveđe meso; kalcijem može biti obogaćena slijedeća
hrana: žitarice za doručak, mlijeko, voćni sokovi, pšenično brašno, sojino mlijeko.
Kalcij se slabije apsorbira iz hrane koja je bogata oksalnom kiselinom (špinat, grahorice) i fitinskom kiselinom
(svježe mahunarke, orašasto voće, izolati soje). Ako se usporedi razina apsorpcije kalcija iz razne hrane, najveća će biti ona
iz mlijeka, za jednu polovinu manja ona iz suhih mahunarka, 90% manja iz špinata. No kao što je prije rečeno, voće i povrće
sa svojim mineralima igra važnu ulogu u zadržavanju kalcija u tijelu, te se ne smije izostaviti iz prehrane.
Važeća preporuka za unos kalcija kod djece je slijedeća: za djecu od 1-3 godine – 500 mg/dnevno, za djecu od 4-8 godina
– 800 mg/dnevno, a za dječake i djevojčice od 9-18 godina – 1300 mg/dnevno. Smatra se da maksimalna količina kalcija iz hrane
i suplementa ne bi smjela prelaziti 2.500 mg kalcija dnevno.