može se uspješno liječiti. Američka literatura navodi podatke po kojima oko 70% djece ponovno krene u školu nakon jednogodišnjih tretmana u kojima su znatno reducirani simptomi. Uspješnima su se pokazale kognitivno bihevioralna terapija, psihoanalitička psihoterapija uz suportivni i psihoedukacijski tretman roditelja. Navode se i opisi pacijenata koji su uspješno liječeni grupnom terapijom i psihodramom (terapija igranjem uloga).
Roditelji često moraju s djecom neko vrijeme, uz učiteljsku potporu, sjediti u razredu za vrijeme nastave. Potom se postupno povlače, samo prate dijete do početka nastave i u povratku kući. Katkad je potrebno uključiti i medikamentoznu terapiju psihofarmacima koja vjerojatno najvećim dijelom pomaže jer smanjuje napetost, djeluje na katkad pridružene poremećaje kao što je npr. depresija, te na taj i sličan način olakšava prve odlaske u školu tijekom trajanja simptoma što je poželjno u terapiji.
Važno je znati:
• nije svako odbijanje odlaska u školu školska fobija
• školska se fobija može uspješno liječiti
• prisiljavanje djeteta koje boluje od školske fobije na odlaske u školu je najčešće kontraproduktivno
• dijete koje boluje od školske fobije najčešće ne zna čega se boji
• prolazna nelagoda i otpori koji se mogu u djeteta pojaviti prema odlasku u školu, koje inače redovito pohađa nastavu i izvršava školske obveze, svakako jest problem o kojem treba razgovarati i pokušati razumjeti dijete i njegove razloge; takve situacije često za povod imaju vršnjačke razmirice ili nesuglasice s nastavnicima gdje će roditeljsko razumijevanje i pravodobna potpora biti dovoljni da se problem uspješno prebrodi
• djeca sa smetnjama u intelektualnom funkcioniranju, ponašanju (hiperaktivnost), emocijama, govoru, specifičnim poteškoćama u učenju i slično, a osobito kada smetnje nisu pravodobno prepoznate i tretirane, često imaju poteškoće u svladavanju nastavnog programa i u odnosima s vršnjacima i nastavnicima, što može rezultirati otporom i izbjegavanjem odlaska u školu
• što dijete dulje izbiva iz škole, to će teže opet krenuti na nastavu
• kada se fobija smiri postoji opasnost ponovnog pojavljivanja nakon školskih praznika ili izostanka iz škole
• roditeljski strahovi, nestrpljenje i nerazumijevanje podržavaju problem
• ne prihvaćajte dugo izostajanje s nastave, a ako sami ne možete riješiti problem potražite stručnu pomoć, nemojte primjenjivati silu, najčešće je kontraproduktivno.
Roditelji bi trebali:
• omogućiti djetetu odvajanje prije polaska u I. razred (ako dijete ne ide u vrtić odvesti ga u igraonicu na nekoliko sati, godinu prije škole upisati dijete u malu školu pri lokalnim vrtićima ili školama i sl.)
• posjetiti školu koju će dijete pohađati, razgledati učionicu i ostale sadržaje
• pripremati dijete za školu u pozitivnom ozračju (priprema knjiga, bilježnica, ostalih detalja u ugodnoj atmosferi, izbjegavanje zastrašivanja budućim zahtjevima, ranim ustajanjima, neopravdanim satima, strogim učiteljima i sl.)
• potražiti stručnu pomoć i biti ustrajni kada je problem prepoznat; školska fobija često zahtijeva dugotrajno liječenje
• omogućiti i podržavati kontakt s učenicima iz razreda i nastavnicima za vrijeme u kojem dijete ne pohađa nastavu, dijete treba redovito pratiti školsko gradivo i pisati domaće zadaće
• razmišljati o mogućim razlozima koji su potaknuli ili podržavaju takvo djetetovo ponašanje i osjećaje
• surađivati s učiteljima ili nastavnicima.
www.zdrav-zivot.com.hr